U toku ove godine, priliku da se stručno osposobljava dobilo je preko 3000 svršenih visokoškolaca. Međutim, možemo konstatovati da su problemi sa kojima su se polaznici ovog programa suočavali tokom prethodnih godina i dalje prisutni, i da nadležne institucije, uprkos najavama, nijesu uradile ništa kako bi korisnicima omogućili stručno osposobljavanje kakvo propisuje samo  zakonsko rješenje.

Podsjećamo, ovaj program je osmišljen kako bi visokoškolci nakon završenih studija stekli praktično radno iskustvo u onim oblastima za koje su se školovali. Obaveza poslodavca je da kreira program stručnog osposobljavanja za ona kadrovska rješenja za čijim angažmanom je izrazio potrebu na javnom pozivu, kako bi polaznici programa uspješno primijenili i proširili znanja stečena u toku školovanja.

Nije rijedak slučaj da visokoškolci, posebno oni koji su dobili priliku da se stručno osposobljavaju u privatnom  sektoru, ne rade poslove predviđene obrazovnim profilima za koji su se školovali,  i na taj način su spriječeni da se osposobljavaju i stiču praktično iskustvo u oblasti njihovog zanimanja.

Nadležni u Ministarstvu prosvjete, u januaru 2018.godine, najavili su oštriju kontrolu realizacije Programa, pa ih ovim putem pozivamo da obavijeste javnost o sprovedenim aktivnostima koje su imale za cilj poboljšanje implementacije ovog, za svršene visokoškolce bez radnog iskustva, veoma bitnog programa.

Napomenuo bih da je Socijaldemokratska partija Crne Gore 2009.godine kroz inicijativu upućenu Vladi poručila da pripravnički staž mora biti plaćen i da mladi ljudi koji su na početku radnog vijeka nijesu mjesto odakle treba početi sa mjerama štednje.

Kako bi se situacija popravila, u što hitnijem roku mora se izmijeniti i dopuniti postojeće zakonsko rješenje i osmisliti efikasnija kaznena politika prema poslodavcima koji se ne pridržavaju pravila predviđenih samim zakonom.

Stefan Jelić

Generalni sekretar Foruma mladih SDP

Socijaldemokratska partija Crne Gore organizovala je danas press konferenciju povodom predstavljanja kampanje koja se bavi pitanjem odlaska mladih iz Crne Gore kao i predloga aktivne razvojne populacione politike za unaprijeđenje života ljudi i izgradnju miroljubivih društava okrenutih djeci i mladima.

Prisutnim novinarima obratili su se Predsjednik SDP Ranko Krivokapić kao i predstavnici Foruma mladih SDP Ivana Aničić i Emir Hadžimušović.

Predsjednik Krivokapić je naglasio das smo se danas okupili oko projekta četiri zemlje uz snažnu podršku Laburističke partije.

“Crna Gora, Srbija, Bosna i Hercegovina i Makedonija, mladi ljevičari, zajedno su krenuli u projekat borbe protiv najteže posljedice ekonomsko – socijalne devastacije na Zapadnom balkanu a to je odlazak mladih. Mladih koji su najvažniji dio svakog društva, mladih koji su osnov i kritična masa za reformu u svakom društvu i mladih koji su budućnost svake države.”

Istakao je da projekat koji zajedno sprovodimo ima višestruki značaj, da su isti problemi naših država.

“ Osnovna politička ocjena je zarobljenost tih država i mladi u tim državama i socijaldemokratske ideje u ovim državama hoće da, ne samo konstatuju ove slabosti već i da ponude rješenja.”

Odlazak mladih je vrh ledenog brijega koji pokazuje pogubnost svih problema u našem društvu.

Crna Gora je, nažalost, među tri najlošije zemlje po stopi nezaposlenosti mladih, među tri najgore zemlje u Evropi i po opštoj nezaposlenosti.

“Nevladina organizacija KOD je još prije više mjeseci snažno upozorila, za 25 godina smo izgubili 140.000 ljudi koji su pošli iz Crne Gore  To je jedna četvrtina onoga što imamo sad u Crnoj Gori.  I to je najveća osuda svih u Crnoj Gori. I vlasti i opozicije. I sadašnje vlasti i buduče vlasti.

Nekada su odlazili nevoljnici zbog rata i nemaštine. Sada odlazi i najperspektivniji dio Crne Gore, obrazovani mladi ljudi. I sad se odlazi zbog niskoplaćenih poslova. Postajemo zemlja afričke strukture ekonomije. Odlaze jer nemaju vjeru, nemaju nadu u budućnost ove zemlje.

Kad odlaze najobrazovaniji, oni osjećaju da nema reda, zakona i razvoja koji može obezbjediti perspektivu. Nekada su odlazile glave kuće sad odlaze čitave porodice, a to znači da nema povratka.

Za SDP će mjera uspješnosti ove države, bila i biće, zaustavljanje odlaska ljudi, ako dođe srećno vrijeme i da se oni koji su otišli vraćaju u Crnu Goru. I drugi imaju ovaj problem, I Srbija, Makedonija i Bosna i Hercegovina, ostali na Zapadnom Balkanu, ali nas najviše pogađa. Mi smo najmanji. Jedan kad ode iz Crne Gore je mnogo više nego jedan što ode iz ostalih država., jer smo zemlja malih brojeva. Posljedice po nas su teže.

I zato naši mladi kreću danas u taj projekat zajedništva i okupljanja oko krovnog problema koji pokazuje slabost država u kojima živimo i da traže konsenzus okupljanja čitave Crne Gore i regiona oko rješavanja pitanja koji su uzroci odlaska najperspektivnijeg dijela naših država.

Zahvalni smo Laburističkoj partiji Velike Britanije na pomoći ali smo prije svega zahvalni ideji koja nas okuplja, borbe za socijalnu pravdu, jednakost i integraciju Zapadnog Balkana. Ja sam posebno zahvalan našim mladima što čuvaju tradiciju Socijaldemokratske partije i što autoritet ove partije koji traje od zlih vremena devedesetih do danas pokazuje se kao strateška prednost Crne Gore i dalje na Zapadnom Balkanu.”

Predstavnica Foruma mladih SDP Ivana Aničić je istakla:da je rođena u Pljevljima.

„Živim u Podgorici. Kao velikom broju mojih školskih drugova i drugarica ostanak u Pljevljima nije bio opcija iako me za moj rodni grad, osim rodbinskih veza, vežu i emocije kakve svi osjećamo ka mjestu gdje smo proveli djetinjstvo.“

Naglasila je – voljela bih da sam mogla ostati.

„Voljela bih da sam bila u prilici da u Pljevljima nađem posao i jednog dana zasnujem porodicu. Iste želje imale su i moje školske prijateljice koje mi se sada povremeno javljaju iz Dizeldorfa, Luksemburga i Njujorka. Te želje bi možda i mogle postati stvarnost za generaciju kojoj pripadam uz veliki rad i iskrena zalaganja za to da Crna Gora, u svakom svom regionu, postane država za sve njene građane. „

„Aktuelna državna populaciona politika ne predstavlja ništa drugo nego deklarativna zalaganja. Ovaj dokument predlaže nešto drugo. Ovaj dokument daje ideju od mladih –za mlade, i nabraja načine kako da život u Crnoj Gori bude poželjan za mlade – u svakom njenom gradu.

Naša ideja je da obiđemo sve gradove, posebno po sjeveru, i uz ovaj dokument – razgovaramo sa porodicama onih koji su već otišli i sa onima koji se spremaju da odu i na taj način pokušamo da dobijemo još ideja i snagu koja može da dovede do promjena koje ovaj dokument predlaže.

Naš motiv bio je da pokažemo našim drugovima da još uvijek postoji neko ko vjeruje da postoji rješenje za lijep život u Crnoj Gori kao i ljudi koji do toga mogu da dovedu i idejama i njihovim sprovođenjem.“

Predsjednik Foruma mladih SDP Emir Hadžimušović naglasio je:

„Kao što ste čuli od mojih prethodnika, mi smo danas ovdje jer imamo odgovor na problem koji pogadja naše sugradjane a kojim se ne bave adrese čija je to obaveza.

Gradovi na sjeveru Crne Gore i ove godine bilježe odliv stanovništva, pa je za prvih pola godine u tom regionu razlika između doseljenih i odseljenih 1.125, u korist onih koji su otišli. Prema statistici, sa sjevera se dnevno u prosjeku iseli 10 građana.

Negativan migracioni saldo bilježi se u 13 od 23 opštine.

U definiciji, statistika je tačan zbir netačnih podataka.

Greška u ovim podacima je što većina odseljenih lica nikad to nije registrovala administrativno, pa tako oni koji odu u inostranstvo ili drugi grad I dalje formalno imaju prebivalište u svojim opštinama.

Stvarnu situaciju najbolje možete vidjeti kada izađete u zimskim danima na ulice već pomenutih opština. Nažalost, viđećete puno gore stanje nego što ove cifre predstavljaju za vas.

Osim toga, sjever Crne Gore ima problem zato što većinu odseljenih čine mladi ljudi koji bi svoju energiju trebali da ulažu u razvijanje svojih zajednica, pa nam tako u opštinama sa negativnim saldom ostaje prosječno staro stanovništvo, a samim tim je natalitet doveden u pitanje koji je I poslednjih 3 godine u većini ovih opština negativan.

Upravo ti podaci ponukali su nas da  upravo mi, kao Forum mladih, napravimo studiju situacije i ponudimo neka rješenja za ovaj problem. Ne očekujući od države da će naprasno početi da rješava probleme koji su nastali upravo njenim klijentelizmom, nepotizmom i korupcijom u svakoj pori društvenog sistema naša ideja je da upravo mobilizacijom mladih možemo doći do najboljih ideja kako da vratimo državu svima.

I upravo su mladi radili na ovom dokumentu, posebno bih se zahvalio našem timu koji je šest mjeseci istraživao, prikupljao podatke i analizirao komparativna rješenja da bi mi mogli danas da predstavimo dokument koji je pred nama.

Nadam se da će nam se naši vršnjaci, posebno na sjeveru Crne Gore, pridružiti za vrijeme njegove promocije po opštinama i time doprinjeti da pokažemo da Crna Gora mora stati na kraj odlivu svog najkvalitetnijeg resursa – svoje omladine.

Medijski pul SDP

Gradovi na sjeveru Crne Gore i ove godine bilježe odliv stanovništva, pa je za prvih pola godine u tom regionu razlika između doseljenih i odseljenih 1.125, u korist onih koji su otišli. Prema statistici, sa sjevera se dnevno u prosjeku iseli 10 građana, a doseli svega troje.

Jedina dva grada na sjeveru u koje se više građana doseli nego što se iz njih odseli su Gusinje i Petnjica. Kako pokazuju podaci Zavoda za statistiku, broj stanovnika u Gusinju se u prvoj polovini 2018. povećao za 14, a u Petnjici za 15.

Negativan migracioni saldo bilježi se u 13 od 23 opštine. Iseljavanje je posebno izraženo u Bijelom Polju, najvećem gradu na sjeveru države, u kojem je broj stanovnika smanjen za 310, slijede Berane gdje je razlika između doseljenih i odseljenih 169, zatim Pljevlja (165), Rožaje (120), Mojkovac (87), Plav (78), Kolašin (58), Šavnik (54), Plužine (42), Žabljak (22) i Andrijevica (20).

Negativan migracioni saldo bilježi se i u Cetinju, gdje se doselilo 58 građama, a odselilo 159, odnosno 101 više.

Slična situacija je i u najvećoj opštini u državi, u Nikšiću odakle se odselilo 437 građana, a doselilo 250, što predstavlja razliku od 187.

Predsjednik Foruma mladih Socijal­dem­okratske partije (SDP) Emir Hadžimušović kaže da se sjever trenutno teško bori sa odlivom stanovnika. On navodi da službeni podaci govore jedno, a pravo stanje možete vidjeti kada popodne izađete na ulicu u jednoj od sjevernih opština.

– Osjeća se to i u našoj prijestonici. Trend odliva stanovnika sa sjevera posebno je prisutan poslednjih tri-četiri godine. Naime, sve veći broj mladih ljudi koji odu na studije u veće gradove, uvijek se trude da tamo i ostanu, jer, na primjer u Plavu, mjestu gdje su rođeni i odrasli, ne vide perspektivu. Osim toga, veliki broj mladih ljudi sve više ide prema zemljama EU i SAD i tako pokušavaju da obezbijede svoju egzistenciju.

Većina ode na privremeni rad, ali se vrlo malo njih vrati. I ključno u problemu migracije je odliv mladog stanovništva koji treba da budu ključna snaga doprinosa u jednoj državi i bojim se da mi na sjeveru već imamo problem prosječo starog stanovništva, jer gdje odlazi mlado stanovništvo, tu se i natalitet dovodi u pitanje.

Uzroka je mnogo, a lako je nabrojati one glavne. Na prvom mjestu treba pomenuti nedovoljno valorizovane prirodne resurse (tema koja se provlači jako često i ostane mrtvo slovo na papiru) kojih na sjeveru Crne Gore ima u velikom broju. Samo na planini Bogićevici, u Plavu, imate oko 14 km potencijalnih ski-staza koje nikada nijesu uzete u razmatranje od strane države koja može biti jedan od potencijalnih investitora.

To je samo jedan podatak, a teritorija plavsko-gusinjske kotline obiluje velikim brojem turističkih atrakcija, ali sa vrlo malo smještajnih kapaciteta. Valorizacijom tih resursa odliv stanovništva bi bio osjetno manji, jer bi mogućnosti za mali i srednji biznis, a samim tim i broj radnih mjesta, bile mnogo veće, navodi Hadžimušović.

Izvor: Dan.co.me

Predsjednik Foruma mladih SDP-a Emir Hadžimušović nema dilemu-nacionalizam, ali i ksenofobija se pojavljuju u Crnoj Gori prije svega kao refleks opšteg porasta desnih i radiklanih pokreta u Evropi. Dodaje da su pojedine domaće političke grupacije uvidjele da je puno lakše uzimati glasove borbom za nacionalna pitanja, samo jednog naroda naravno, nego dati odgovore na pitanja koja se tiču kvaliteta života svih naših sugrađana.

“Gdje nas je to dovelo devedesetih godina dobro znamo, tako da sam siguran da ogromna većina građana naše zemlje ne nasijeda više na te priče i podjele. S druge strane, kod određenih političara i pokreta se javlja i otvorena ksenofobija koja za cilj ima ljude drugačijeg porijekla, što je takođe veoma opasno i takođe produkt sličnih razmišljanja unutar nekih zemalja EU, koje dovode do ogromnih problema kad su u pitanju političke prilike u tim zemljama. Na sreću, takvi političari su kod nas marginalni, ali žestoko “zagađuju” javni prostor čestim izmišljanjem, fotomontažama i podvalama, koje za cilj imaju raspirivanje kseonofobije u našoj zemlji”, tvrdi on za CdM.

Hadžimušović dodaje da, kako god se situacija bude razvijala, SDP će biti na onoj strani koja je civilizacijski i istorijski superiorna, strani suživota, mira, dobrosusjedstva i otvorenosti za različitosti.

Predsjednik FM SDP-a ističe da nacionalizam po definiciji i u pravom smislu nije loš. Ipak, upozorava da ga mi na Balkanu, koristimo u pogrešne svrhe.

“Ovaj naš možemo poistovjetiti sa Ajnštajnovom definicijom koja kaže: Nacionalizam je dječija bolest. To su ospice čovječanstva. Nacionalizam kod nas predstavlja odgovor na strah od nečeg stranog i nepoznatog, zatvaranje. Nacionalizam kao takav treba držati pod kontrolom na Balkanu, jer smo mi jako ranjivi. Svi raniji sukobi su potpireni nacionalizmom, i u ovom 21.vijeku, idalje neko koristi taj nacionalizam i na njemu jako dobro profitira”, jasan je on.

Prema njegovim riječima, prije svih izbora u našoj državi, svjedoci smo da neko namjerno počinje da podiže tenzije.

“U nedostatku rezultata i konstruktivnih političkih programa, iskrivljena nacionalistička retorika popunjava novinske stranice. Neki naši političari se na javnim skupovima počnu “udarati u prsa” ko više voli našu državu. Obično, to bude vladajuća partija koja prijeti opoziciji da će na izborima biti kažnjeni zbog “izdaje” ove države. I onda kao da već imaju spreman odgovor, Demokratski front, u statutu partija građanske profilacije, u suštini partija sastavljena iz više manjih prosrpskih partija i nekih u nastanku građanski orijentisanih, odgovara najavom protesta, rušenjem Vlade… U prilog ovoj činjenici, svakodnevno na našoj državnoj televiziji možete pratiti suđenje za navodni teroristički napad na dan parlamentarnih izbora, a kao zanimljiva činjenica je da su svi koji su pronađeni napadači srpske nacionalnosti. Kad bi se svi istinski nacionalisti i vodili tim vrijednostima, onda bi radili isključivo u korist domovine a ne za vlastite interese”, zaključuje Hadžimušović.

Izvor: CDM

Iz Foruma mladih SDP-a poručili su povodom Dana studenata da je suština obilježavanja tog datuma buđenje društvenog aktivizma mladih i pokretanje debate o polažaju studenata u današnjoj Crnoj Gori.

“Politizacija Univerziteta Crne Gore, neusklađenost  studijskih programa sa potrebama tržišta rada, nemogućnost sticanja radnog iskustva tokom studija , samo su dio problema koji se tiču studentske populacije a o kojima niko ne govori. Univerzitet ne pokazuje spremnost da inicira rješavanje ovih, za studentsku populaciju, bitnih pitanja, a u Strategiji razvoja visokog obrazovanja samo su evidentirani problemi  i nijesu ponuđena rješenja. Pomenuta Strategija je jasan znak da pokretači poboljšanja položaja studenata mogu biti samo studenti i da je iluzorno očekivati da za početak reformi možemo čekati državne institucije”, saopštili su iz SDP-a

Oni su podsjetili da se ovaj dan obilježava kao sjećanje na pogibiju Žarka Marinovića sa Cetinja koji je na današnji dan 1936. bio žrtva sukova tokom studentskih demostracija čiji je cilj bio borba za prava studenata i pružanje otpora “represiji koju je sprovodila Vlada Milana Stojadinovića”. Dodali su da je Marinović simbol antifašizma u Jugoslaviji te da je njegova hrabrost bila podstrek studentima da nastave borbu za autonomiju Univerziteta.

“Iako naša zemlja obilježavanjem ovog datuma deklarativno poštuje tekovine Marinovićeve borbe, očigledno je da studentske organizacije nijesu posvećene borbi za ideale proklamovane davne 1936. godine.  Nasuprot studentima u drugim evropskim zemljama,  akademski građani u Crnoj Gori nijesu nosioci promjena već su pasivni posmatrači društvenih procesa. Obaveza mladih ljudi je da otpočnu borbu za pravednije društvo”, zaključili su iz Foruma mladih Socijaldemokratske partije.

Izvor: Portal Vijesti

Dužnost svake odgovorne države  je da kroz očuvanje književne tradicije, stvara, jača i obogaćuje kulturni identitet vlastitog naroda, jer književnost sama po sebi predstavlja najplemenitiji odraz duha i svijesti jedne zajednice.

Danas je veliki jubilej pisane riječi u Crnoj Gori, dan kada je 1935. godine rođen Danilo Kiš, velikan crnogorske, južnoslovenske i svjetske književnosti. Nakon golgote proživljene u drugom svjetskom ratu i gubitka oca, Danilo se sa majkom i sestrom seli u rodni grad svoje majke, na Cetinje. Već kao učenik cetinjske gimnazije, Danilo se okreće književnosti, a na njegov intelektualni razvoj imao je veliki uticaj i ujak Risto Dragićević, poznati crnogorski istoričar.

Njegova djela predstavljaju doprinos ne samo južnoslovenskoj već i svjetskoj književnosti.

“Rani jadi”, “Bašta pepeo”, “Grobnica za Borisa Davidoviča”, samo su dio opusa koji je Danilo ostavio za sobom. Oplemenjivanje kulturne tradicije i afirmisanje književnih djela velikana sa naših prostora, predstavljaju preduslov za pozicioniranje pisane riječi kao najduhovnijeg iskaza kulturnog identiteta jedne zajednice.

Na isti način kao što je Danilo svoje znanje prenosio studentima na Sorboni, gdje je i predavao, dužni smo da njegovu pisanu riječ prezentujemo mladim generacijama i da na taj način stvorimo ambijent pogodan za kulturni i duhovni razvoj.

Kakav odnos današnja Crna Gora ima prema liku i djelu Danila Kiša? Gdje je na Cetinju muzej posvećen čovjeku koji je 1989. godine bio nominovan za Nobelovu nagradu za književnost, a koji je odrastao u tom gradu?

Na očuvanju i afirmaciji kulturnog nasljeđa, pokazuje se snaga institucija jedne države, ali i svijest pojedinca o značaju i ljepoti kulturnog nasljeđa kojem pripada.

Zato je upravo na nama mladima da ukazujemo na ovakve datume da bi se svijest o očuvanju kulturne baštine produbila i podigla viši nivo.

Berane, grad koji je u svojoj prošlosti dao veliki broj pisaca, umjetnika i sportista, danas je grad u kojem mladi ljudi nemaju mogućnost da iskažu svoje potencijale. Zbog nezaposlenosti mladi su primorani da napuštaju svoj zavičaj, zbog čega grad na Limu već dvije decenije karakteriše depopulacija koja poprima razmjere humanitarne katastrofe.

Za ovakvo stanje odgovorni  su politički akteri  sa državnog i lokalnog nivoa. Sa jedne strane imamo poharu od strane DPS-a i satelita sa državnog a sa druge prilično nesposobnu lokalnu vlast koja nije riješila skoro ni jedno bitno životno pitanje u protekle četire godine. Umjesto toga su se pojedinci često bavili pitanjima koja dijele a ne ujedinjuju Berance. Zbog želje da zadrže status quo, najgori odnos imaju prema perspektivnim mladim ljudima, čije progresivne ideje percipiraju kao prijetnje.

Koalicija SDP – Demos će, okrenuta mladima, promovisati vrijednosti koje će im omogućiti da iskažu svoj puni potencijal, nezavisno od partijske pripadnosti ili nedostatka iste. Zbog želje da mladima stvori što bolji ambijent za razvoj i napredak  u fokusu naše politike biće  poboljšanje uslova u kojima uče osnovci i srednjoškolci.  Naš prioritet biće izgradnja savremenog sportskog centra, organizovanje besplatnih seminara, kurseva jezika i računara, kao i obezbjeđivanje  stipendija za  najbolje srednjoškolce i studente.  Svjesni činjenice da se temelji  za obrazovanje stiču u najranijem školskom periodu i da živimo u vremenu u kojem je rad na računaru osnovna vještina neophodna mladim ljudima, naša partija ima za cilj da obezbijedi laptopove svim prvacima u beranskoj opštini.

Naša lista ima i kadrovski potencijal i ljudsku potrebu da ozbiljno pristupi rješavanju ključnih problema koji brinu mlade Berance što će pokazati ne samo kroz ovu kampanju nego u periodu između izbora kada ostali politički subjekti o tome uglavnom ne brinu.